IFAD

Pošalji dokument na e-mail

E-mail pošiljaoca (*):
E-mail primaoca (*):
Komentar:

Međuanrodini fond za poljoprivredni razvoj ( IFAD)

Međunarodni fond za poljoprivredni razvitak (IFAD) formalno je utemeljen za vrijeme održavanja Svjetske konferencije o ishrani (Rim 1974.), a otpočeo je sa radom tri godine kasnije kada je osiguran početni kapital u visini od 1 milijardu dolara uplaćen od strane svake zemlje članice.
Fond je utemeljen sa zadatkom da financira proizvodnju hrane i poboljšava ukupan život stanovništva sela u zemljama u razvoju (financira sve vidove poljoprivrednih i njima srodnih aktivnosti po relativno povoljnim uvjetima). Članstvo u IFAD-u otvoreno je bilo kojoj državi članici Ujedinjenih Nacija, a Bosna i Hercegovina je članica ove organizacije od 18. ožujka 1994. godine. Trenutačno ima 177 zemalja članica.

Upravljačka tijela su Upravni i Izvršni odbor.

Sredstva za financiranje projekata osiguravaju se od doprinosa članica IFAD-a. Jedanaesto popunjavanje sredstava se vrši sukladno uvjetima Rezolucije br. 203/XLI Upravnog vijeća IFAD-a, s namjenom potpore ciljnom programu zajmova i grantova. U Izvješću o Konzultaciji o Jedanaestoj dopuni IFAD-ovih sredstava (2019.-2021.) određena je razina na 1,2 milijarde USD, koja će se realizriati kroz uplate zemalja članica, ovisno od njihove gospodarske moći.
IFAD daje zajmove po iznimno povoljnim, mješovitim i uobičajenim uvjetima.

Iznimno povoljne uvjete imaju države članice koje ispunjavaju uvjete koje na kraju godine prije početka razdoblja dopunjavanja:

• imaju bruto nacionalni dohodak (BND) po stanovniku niži od ili jednak operativnom ograničenju kako ga godišnje utvrđuje IDA
• imaju BND po stanovniku veći od operativnog ograničenja, ali ih IDA ne klasificira kao „zemlje praznine“ ili „mješavine zemalja“ ili
• su klasificirani od strane IDA kao "malo državno gospodarstvo"
• Za termine mješavine, prihvatljive države članice su obično one koje je na koncu godine prije početka razdoblja popunjavanja IDA klasificirala kao zemlju „mješavine“ ili „praznine“.
• Pod uobičajenim uvjetima, države članice koje ispunjavaju uvjete obično su one koje ne ispunjavaju uvjete za zajmove po izuzetno povoljnim ili mješovitim uvjetima.

Vidovi financiranja obuhvataju:

1. Krediti pod izznimno povoljnim uvjetima

Krediti pod iznimno povoljnim uvjetima imaju rok dospijeća 40 godina, uključujući poček od 10 godina, počev od datuma odobrenja od strane Izvršnog odbora. Oni se nude bez interesa , ali snose naknadu za uslugu na neizmireni iznos glavnice, pod uvjetom da minimalna vrijednost iznosi 0,75 posto godišnje, uz korekcije izvršene za jednovalutne zajmove

2. Krediti pod mješovitim uvjetima

Zajmovi pod mješovitim uvjetima imaju rok dospijeća 25 godina, uključujući poček od pet godina, počev od datuma odobrenja od strane Izvršnog odbora. Oni podmiruju naknadu za uslugu na neizmireni iznos glavnice, pod uvjetom da donji prag iznosi 0,75 posto godišnje uz prilagođavanja izvršena za jednovalutne zajmove. Pored toga, interes se plaća na neizmireni iznos glavnice po fiksnoj stopi od 1,25 posto uz prilagođavanja realihzirana za jednovalutne zajmove, s tim da je najniži iznos od nula posto. Glavnica zajma amortizira se u iznosu od 5% od ukupne povučene glavnice godišnje od šest do 25 godina.

3. Krediti pod uobičajenim uvjetima

Takovi zajmovi imaju promjenjivi rok dospijeća i poček. Maksimalni rok dospijeća koji dužnik može zahtijevati je 35 godina, pod uvjetom da je prosječno dospijeće otplate maksimalno 20 godina. Maksimalni grace period određen je na 10 godina, počevši od datuma kada je IFAD utvrdio da su ispunjeni svi opći uvjeti koji prethode povlačenju.
Kreditiranje u jednoj valuti

IFAD nudi mogućnost kreditiranja u jednoj valuti (SCL) koja omogućava državama članicama da se zadužuju u eurima ili američkim dolarima kao alternativu SDR-u. Sve IFAD-ove zemlje mogu zatražiti valutu denominacije financiranja koju će IFAD odobriti po svom nahođenju. Naknade za usluge i interesne stope razlikuju se prema valuti denominacije zajma.

4. Gratovi

Bespovratna sredstva mogu se dodijeliti: (i) državama u razvoju; (ii) međuvladine organizacije u kojima sudjeluju države članice; i (iii) drugih subjekata za koje Izvršni odbor odredi da ispunjavaju uvjete sukladno članku 8. Sporazuma. Bespovratna sredstva se daju sukladno politici za financiranje bespovratnih sredstava koju je utvrdio Izvršni odbor.

Suradnja Bosne i Hercegovine sa IFAD

U Bosni i Hercegovini, IFAD zajmovi omogućavaju siromašnim seoskim stanovnicima da poboljšaju svoju prehrambenu sigurnost i povećaju svoje prihode podupirući i egzistenciju i komercijalne poljoprivrednike te poduzeća na farmi i van nje.

IFAD je u svojoj strategiji prema zemlji utjecao na evolucijski put i razvitak sektora poljoprivrede što je imalo odjeka na politike financiranja. Počelo se sa financiranjem skoro uništenog stočnog fonda u Bosni i Hercegovini , stvaranju okružja i uvjeta da se poveća konkuretnost poljoprivrede i da se ona poveže sa tržištem, asocijacijama koje povezuju poljopriverdnu proizvodnju a sve u cilju unaprijeđenja lanca vrijednosti.

IFAD-a je u Bosni i Hercegovini nakon 1995. godine odobrio sredstava za financiranje osam Projekata u ukupnoj vrijednosti od 97,23 milijuna USD pod veoma povoljnim uvjetima i to: Projekt žurne rekonstrukcije farmi u iznosu od 6,09 milijuna USD (odobren 1996. godine), drugi Projekt obnove i razvitka malih farmi u iznosu od 14,16 milijuna USD (odobren 1997. godine), treći Projekt razvoja stočarstva i ruralno financiranje u iznosu od 13,39 milijuna USD (odobren 2001. godine), četvrti Projekt unapređenja ruralnog poduzetništva u iznosu od 12,33 milijuna USD (odobren 2006. godine), peti Projekt poboljšanja uvjeta života na selu u iznosu 10,51 milijuna USD (odobren 2009. godine), te šesti Projekt razvitka ruralnog poslovanja u iznosu od 13,5 milijuna USD (odobren 2013. godine). Svih šest projekata su uspješno implementirani. Cjelokupni portfelj završenih šest projekata procijenjenih na 234,2 milijuna američkih dolara, a sredstva IFAD-a iznose 83,3 milijuna američkih dolara. Direktnu korist od IFAD projekti imalo je 145 000 kućanstava ili nekih 480 000 ljudi, što predstavlja gotovo 20 posto ruralnog stanovništva zemlje, a rezultirali su godišnjim rastom prihoda od preko 30 posto.

U tijeku je implementacija sedmog Projekta razvoja konkurentnosti u ruralnim područjima u iznosu od 12,75 USD (odobren 2016. godine).
Osmi projekat poljoprivrednog razvitka i ruralnih poduzeća odobren je 2018. godine u vrijednosti 14,5 milijuna USD.


a) Članstvo i položaj BIH u kapitalu

Članstvo u IFAD-u otvoreno je za svaku državu koja je članica Ujedinjenih nacija .

Države članice Fonda razvrstane su u nekoliko grupa : na listi A se nalaze primarno razvijene zemlje koje kontinuirano novčano doprinose Fondu. Na listi B su zemlje u razvoju koje novčano doprinose Fondu) ina listi C su potencijalne zemlje primatelji. Lista C dalje je podijeljena na podlistu C1 (zemlje u Africi); podlista C2 (zemlje u Evropi, Aziji i Pacifiku); i podlista C3 (zemlje Latinske Amerike i Kariba)
Bosna i Hercegovina je na listi C2 sa doprinosom u vidu upisa kapitala u vrijednosti 0,34 milijuna USD.

Bosna i Hercegovina je do sada sudjelovala financijski pet puta u punjenju Fondova. Prvi put 2006. godine (sedmo punjenje) kada je uplaćeno 75.000,00 USD. Uplatom sredstava u iznosu od 90.000, 00 USD (osmo punjenje), Bosna i Hercegovina je drugi put sudjelovala u punjenju Fondova IFAD-a, treći put u iznosu 50.000,00 USD (deveto punjenje), četvrti put 2018. godine kada je uplaćeno 50.000,00 EUR (deseto punjenje), te peti put 2020. godine kada je uplaćeno 50.000,00 EUR (jedanaesto punjenje) čime je iskazala spremnost da kao članica Fonda uzme udjela u međunarodnom financiranju projekata u oblasti poljoprivrede.


a) Dokumenti
b) Portfelj projekata sa pripadajućim izvještajima