IFAD
Međuanrodini fond za poljoprivredni razvoj ( IFAD)
Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj (IFAD) formalno je osnovan za vrijeme održavanja Svjetske konferencije o ishrani (Rim 1974.), a započeo je sa radom tri godine kasnije kada je osiguran početni kapital u visini od 1 milijardu dolara uplaćen od strane svake zemlje članice.
Fond je osnovan sa zadaćom da finansira proizvodnju hrane i unapređuje ukupan život stanovništva sela u zemljama u razvoju (finansira sve oblike poljoprivrednih i njima srodnih aktivnosti po relativno povoljnim uvjetima). Članstvo u IFAD-u otvoreno je bilo kojoj državi članici Ujedinjenih Naroda, a Bosna i Hercegovina je članica ove organizacije od 18. marta 1994. godine. Trenutno ima 177 zemalja članica.
Upravljačka tijela su Upravni i Izvršni odbor.
Sredstva za finansiranje projekata obezbijeđuju se od priloga članica IFAD-a. Jedanaesto popunjavanje sredstava se vrši u skladu sa uslovima Rezolucije br. 203/XLI Upravnog vijeća IFAD-a, s namjenom podrške ciljnom programu zajmova i grantova. U Izvještaju o Konsultaciji o Jedanaestoj nadopuni IFAD-ovih sredstava (2019.-2021.) utvrđen je nivo na 1,2 milijarde USD, koja će se izvršiti kroz uplate zemalja članica, zavisno od njihove ekonomske moći.
IFAD daje zajmove po izuzetno povoljnim, mješovitim i uobičajenim uslovima.
U izrazito povoljnim uslovima , države članice koje ispunjavaju uslove obično su one koje na kraju godine prije početka razdoblja dopunjavanja:
• imaju bruto nacionalni dohodak (BND) po stanovniku niži od ili jednak operativnom ograničenju kako ga godišnje utvrđuje IDA
• imaju BND po stanovniku veći od operativnog ograničenja, ali ih IDA ne klasificira kao „zemlje praznine“ ili „mješavine zemalja“ ili
• su klasificirani od strane IDA kao "mala državna ekonomija"
• Za termine mješavine, prihvatljive države članice su obično one koje je na kraju godine prije početka perioda popunjavanja IDA klasificirala kao zemlju „mješavine“ ili „praznine“.
• Pod uobičajenim uvjetima, države članice koje ispunjavaju uvjete obično su one koje ne ispunjavaju uvjete za zajmove po izuzetno povoljnim ili mješovitim uvjetima.
Vidovi finansiranja obuhvataju:
1. Krediti pod izuzetno povoljnim uslovima
Krediti pod izuzetno povoljnim uslovima imaju rok dospijeća 40 godina, uključujući poček od 10 godina, počev od datuma odobrenja od strane Izvršnog odbora. Oni se nude bez kamata, ali snose naknadu za uslugu na neizmireni iznos glavnice, pod uslovom da minimalna vrijednost iznosi 0,75 posto godišnje, uz korekcije izvršene za jednovalutne zajmove
2. Krediti pod mješovitim uslovima
Zajmovi pod mješovitim uslovima imaju rok dospijeća 25 godina, uključujući poček od pet godina, počev od datuma odobrenja od strane Izvršnog odbora. Oni podmiruju naknadu za uslugu na neizmireni iznos glavnice, pod uslovom da donji prag iznosi 0,75 posto godišnje uz prilagođavanja izvršena za jednovalutne zajmove. Pored toga, kamata se plaća na neizmireni iznos glavnice po fiksnoj stopi od 1,25 posto uz prilagođavanja izvršena za jednovalutne zajmove, s tim da je najniži iznos od nula posto. Glavnica zajma amortizira se u iznosu od 5% od ukupne povučene glavnice godišnje od šest do 25 godina.
3. Krediti pod uobičajenim uslovima
Takvi zajmovi imaju promjenjivi rok dospijeća i poček. Maksimalni rok dospijeća koji dužnik može zahtijevati je 35 godina, pod uslovom da je prosječno dospijeće otplate maksimalno 20 godina. Maksimalni grejs period određen je na 10 godina, počevši od datuma kada je IFAD utvrdio da su ispunjeni svi opći uslovi koji prethode povlačenju.
Kreditiranje u jednoj valuti
IFAD nudi mogućnost kreditiranja u jednoj valuti (SCL) koja omogućava državama članicama da se zadužuju u eurima ili američkim dolarima kao alternativu SDR-u. Sve IFAD-ove zemlje mogu zatražiti valutu denominacije finansiranja koju će IFAD odobriti po svom nahođenju. Naknade za usluge i kamatne stope razlikuju se prema valuti denominacije zajma.
4. Gratovi
Bespovratna sredstva mogu se dodijeliti: (i) državama u razvoju; (ii) međuvladine organizacije u kojima učestvuju države članice; i (iii) drugih subjekata za koje Izvršni odbor utvrdi da ispunjavaju uslove u skladu sa članom 8. Sporazuma. Bespovratna sredstva se daju u skladu sa politikom za finansiranje bespovratnih sredstava koju je utvrdio Izvršni odbor.
Saradnja Bosne i Hercegovine sa IFAD
U Bosni i Hercegovini, IFAD zajmovi omogućavaju siromašnim seoskim stanovnicima da poboljšaju svoju prehrambenu sigurnost i povećaju svoje prihode podržavajući egzistenciju i komercijalne poljoprivrednike te poduzeća na farmi i izvan nje.
IFAD je u svojoj strategiji prema zemlji uticao na evolutivni put i razvoj sektora poljoprivrede što je imalo odraza na politike finanisranja. Počelo se sa finansiranjem skoro uništenog stočnog fonda u Bosni i Hercegovini , stvaranju okruženja i uslova da se poveća konkuretnost poljoprivrede i da se ona poveže sa tržištem, asocijacijama koje povezuju poljopriverdnu proizvodnju a sve u cilju unaprijeđenja lanca vrijednosti.
IFAD-a je u Bosni i Hercegovini nakon 1995. godine odobrio sredstava za finansiranje osam Projekata u ukupnoj vrijednosti od 97,23 milijuna USD pod veoma povoljnim uvjetima i to: Projekt hitne rekonstrukcije farmi u iznosu od 6,09 milijuna USD (odobren 1996. godine), drugi Projekt obnove i razvoja malih farmi u iznosu od 14,16 milijuna USD (odobren 1997. godine), treći Projekt razvoja stočarstva i ruralno finansiranje u iznosu od 13,39 milijuna USD (odobren 2001. godine), četvrti Projekt unapređenja ruralnog poduzetništva u iznosu od 12,33 milijuna USD (odobren 2006. godine), peti Projekt poboljšanja uslova života na selu u iznosu 10,51 milijuna USD (odobren 2009. godine), te šesti Projekt razvoja ruralnog poslovanja u iznosu od 13,5 milijuna USD (odobren 2013. godine). Svih šest projekata su uspješno implementirani. Cjelokupni portfelj završenih šest projekata procijenjenih na 234,2 milijuna američkih dolara, a sredstva IFAD-a iznose 83,3 milijuna američkih dolara. Direktnu korist od IFAD projekti imalo je 145 000 dimaćinstava ili nekih 480 000 ljudi, što predstavlja gotovo 20 posto ruralnog stanovništva zemlje, a rezultirali su godišnjim rastom prihoda od preko 30 posto.
U toku je implementacija sedmog Projekta razvoja konkurentnosti u ruralnim područjima u iznosu od 12,75 USD (odobren 2016. godine).
Osmi projekat poljoprivrednog razvoja i ruralnih preduzeća odobren je 2018. godine u vrijednosti 14,5 milijuna USD.
a) Članstvo i položaj BIH u kapitalu
Članstvo u IFAD-u otvoreno je za svaku državu koja je članica Ujedinjenih nacija .
Države članice Fonda razvrstane su u nekoliko grupa : na listi A se nalaze primarno razvijene zemlje koje kontinuirano novčano doprinose Fondu. Na listi B su zemlje u razvoju koje novčano doprinose Fondu) ina listi C su potencijalne zemlje primaoci. Lista C dalje je podijeljena na podlistu C1 (zemlje u Africi); podlista C2 (zemlje u Evropi, Aziji i Pacifiku); i podlista C3 (zemlje Latinske Amerike i Kariba
Bosna i Hercegovina je na listi C2 sa doprinosom u vidu upisa kapitala u vrijednosti 0,34 miliona USD.
Bosna i Hercegovina je do sada učestvovala financijski pet puta u punjenju Fondova. Prvi put 2006. godine (sedmo punjenje) kada je uplaćeno 75.000,00 USD. Uplatom sredstava u iznosu od 90.000, 00 USD (osmo punjenje), Bosna i Hercegovina je drugi put učestvovala u punjenju Fondova IFAD-a, treći put u iznosu 50.000,00 USD (deveto punjenje), četvrti put 2018. godine kada je uplaćeno 50.000,00 EUR (deseto punjenje), te peti put 2020. godine kada je uplaćeno 50.000,00 EUR (jedanaesto punjenje) čime je iskazala spremnost da kao članica Fonda uzme učešće u međunarodnom finansiranju projekata u oblasti poljoprivrede.
a) Dokumenti
b) Portfelj projekata sa pripadajućim izvještajima
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
fax: +387 33 202 930
e-mail: trezorbih@mft.gov.ba
© 2024. Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine. Sva prava pridržana.
WEB PORTAL
DOSTUPNO NA SVIM REZOLUCIJAMA
