logosrbdeachrvactbosdeac

Vijesti

Select a news topic from the list below, then select a news article to read.

Preliminarni zaključci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a)

Priopćenja ( 23.05.2007 )



Misija Međunarodnog monetarnog fonda(MMF), predvođena izvršnim direktorom Dimitri Demekasom, boravila je u BiH od 9. do 22. svibnja 2007. godine radi godišnjih konzultacija po članku IV Statuta MMF-a. Misija MMF-a je predsjedavajućem Vijeća ministara dr. Nikoli Špiriću 22. svibnja 2007. godine dostavila Preliminarne zaključke o konzultacijama po članku IV za 2007. godinu, koji su preneseni u cjelini:

 

MEđUNARODNI MONETARNI FOND

BOSNA I HERCEGOVINA

Konzultacije po članku IV za 2007. godinu

Preliminarni zaključci

Ekonomija je u 2006. godini ostvarila dobre rezultate. Realni rast bruto domaćeg proizvoda se procjenjuje na 6 posto. Cijene su naglo skočile nakon uvođenja PDV-a prošle godine, dovodeći inflaciju na godišnjem nivou na 7,5%, no osnovni pritisak cijena je bio nizak i inflacija se početkom 2007. vratila na godišnju stopu od oko 1 posto. PDV je donio visoke prihode - od čega je veliki dio jednokratnih prihoda - što je dovelo do suficita konsolidovane generalne vlade (uključujući projekte koji se finansiraju iz stranih izvora) od 3 posto BDP-a. Iako problemi sa statistikom ne dozvoljavaju precizne procjene, jak rast izvoza i smanjenje uvoza je prošle godine dovelo do smanjenja deficita vanjskog tekućeg računa na oko 11 do 12 procenata BDP-a.

Ovako dobri rezultati su odraz povoljnog vanjskog okruženja i efekata ranijih ekonomskih reformi. Trgovački partneri Bosne i Hercegovine su iskusili snažan rast, stvarajući mogućnosti za izvoz. Cijene metala, ključnog izvoznog artikla, na svjetskim tržištima su i dalje rasle. Niske kamatne stope u svijetu su olakšale finansiranje deficita tekućeg računa platnog bilansa. Na industrijsku proizvodnju i izvoz ključnih proizvoda, poput čelika i aluminija, je povoljno uticala ranija privatizacija i strane investicije u ovom sektoru. A uspješno uvođenje i primjena PDV-a su doveli do pozitivnog financijskog ishoda.

Ekonomski učinak u 2007. će i dalje biti pozitivan, ali neke stare dugoročne slabosti ekonomije u Bosni i Hercegovini će se ponovo pojaviti.
Projekcija je da će međunarodna ekonomska klima i dalje biti povoljna. Inflacioni pritisci će biti ograničeni a rast će se nastaviti u trećoj uzastopnoj godini, iako će sadržaj rasta biti drugačiji: izvoz, iako i dalje značajan, će usporiti, a doći će do porasta domaće potrošnje i investicija. U suprotnosti sa ovim pozitivnim trendovima:

• Vjerojatno je da će se deficit vanjskog tekućeg računa platne bilance ove godine produbiti, jer će se veća potrošnja i investicije ogledati u povećanju uvoza, što je već očigledno iz podataka za prva četiri mjeseca.

• Nije vjerojatno da će ekonomski rast dovesti do pada broja nezaposlenih, niti će od njega jednake koristi imati svi sektori i regioni u zemlji. Naročito zbog ograničene mobilnosti radne snage, nezaposlenost u siromašnijim krajevima će vjerojatno i dalje ostati visoka.

• Neuspjeh vlade da se odupre troškovnim pritiscima će se odraziti u naglom pogoršanju vladinog balansa. Jednokratni efekti PDV-a će nestati, a na red će ove godine doći plaćanje računa za populistička predizborna obećanja o većim davanjima, naročito u Federaciji i kantonima. Stoga, kao što smo upozoravali tokom konsultacija po članu IV u 2006. godini, ako se ne preduzmu ozbiljne mjere s ciljem kontrole potrošnje, akumulirani suficit iz 2006. godine će ispariti i generalna vlada će zabilježiti deficit od 1 do 1,5 posto BDP-a u 2007.

Sada je trenutak da se počnu rješavati te dugotrajne slabosti, dok je vanjska sredina još uvijek povoljna, a rast se snažno nastavlja. Prošle godine je ta prilika propuštena zbog izbora i fokusiranosti donositelja odluka na domaću politiku. Ali nove vlade imaju novi mandat i dovoljno vremena pred sobom i ne bi trebali dozvoliti da se opet propusti ovakva prilika.

Poboljšanje statističkih podataka je preduvjet za uspješno upravljanje ekonomijom. Suradnja između institucija za statistiku i drugih prikupljača podataka je neadekvatna. Dugoročno, rješenje je u ujedinjavanju odvojenih statističkih institucija. U međuvremenu, treba ojačati koordinacijsku ulogu Vijeća za statistiku a uprave tri institucije za statistiku trebaju ojačati međusobnu suradnju. Poboljšanje statistike nacionalnih računa i cijena, koje se priprema već izvjesno vrijeme, treba što prije provesti. Usprkos određenom napretku, uporno opstaju veliki problemi u smislu pravovremenosti i obuhvaćanja statistike generalne vlade. U oblasti statistike platne bilance nije bilo osjetnog napretka, i mi ponovo apeliramo na Centralnu banku BiH da poboljša ove podatke, naročito u vezi doznaka iz inozemstva.

Uvesti red u javne financije

Fiskalna politika je jedini instrument makroekonomske politike u sustavu valutnog odbora. Tijekom naših razgovora postalo je jasno da mnogi naši sugovornici na proračun gledaju isključivo kao na instrument ispunjenja socijalnih ciljeva vlade. Proračun naravno to i jeste, ali je takođe i sredstvo makroekonomske politike--i to jedino takvo sredstvo koje Bosna i Hercegovina ima na raspolaganju. A uzimajući u obzir visoki deficit tekućeg računa, fiskalna politika za svoj primarni cilj treba imati osiguravanje makroekonomske stabilnosti.

• Tijekom ove godine, vlade trebaju hitno djelovati da na najmanju moguću mjeru svedu pogoršanje balansa opće vlade iz 2006. godine. Za to bi bilo potrebno (1) da oba entiteta ispoštuju plan rashoda u svojim prvobitnim proračunima; i (2) da Vlada Federacije poduzme mjere u pravcu kompenziranja deficita do kojih će vjerojatno doći u kantonalnim proračuna, a koji bi mogli iznosti 130 milijuna KM. Mi podržavamo konsolidaciju različitih zakona koji tretiraju prava demobiliziranih vojnika i boraca u Federaciji, ali to možda neće biti dovoljno da se ostvare neophodne uštede.

• Generalna vlada treba srednjoročno održavati balans. Održavanje izbalansiranog proračuna (uključujući i investicijske projekte koji se financiraju iz vanjskih izvora) uz istovremeno smanjenje poreznih tereta i omogućavanje prioritetnih investicija u infrastrukturu će zahtijevati značajno smanjenje rashoda na svim nivoima vlasti. Ima dosta mogućnosti za uštede u socijalnim transferima, javnoj upravi i subvencijama, kao što je navedeno u novom Pregledu javne potrošnje koji je objavila Svjetska banka.

• Održavanje dobre fiskalne pozicije će biti još teže ako se prihod od PDV-a smanji.

• Rokovi rješavanja unutrašnjih potraživanja od vlade bi trebali biti u skladu sa fiskalnom održivošću. Predloženi amandmani na zakon koji se odnosi na staru deviznu štednju bi se trebali odbaciti, proces verifikacije ubrzati, a potencijalne obaveze koje proističu iz pravosnažnih presuda ocijeniti. Zakon o restituciji bi trebalo usvojiti da bi financijsku nadoknadu uskladio sa dugoročnom mogućnošću otplate iz proračuna.

Prihodi od privatizacije su i mogućnost i izazov. RS i—nadajući se uskoro—Federacija će dobiti velike iznose prihoda od privatizacije. Ta sredstva bi se trebala koristiti za dugoročnu ekonomsku korist. Obje entitetske vlade nas uvjeravaju da nemaju namjeru financirati tekuće rashode iz sredstava privatizacije. Za što bi ih trebali koristiti?

• Prva najbolja upotreba bi bila finansiranje uvođenja potpuno financiranih penzijskih stupova, kako je planirano u RS.

• Koristiti ih za investiranje u infrastrukturu je druga najbolja opcija, koja je podložna i riziku: nije jasno da li entiteti imaju upravne kapacitete neophodne da bi se osiguralo mudro investiranje tih sredstava.

• Korištenje za financiranje razvoja privatnih poduzeća u “strateškim sektorima” nije dobra opcija: ako se poslovno okruženje poboljša, privatni sektor bi trebao biti u mogućnosti da to postigne bez vladine potpore; ako ne, vladina potpora neće puno značiti a novac će se potrošiti uzalud.

Pored toga, ogromni prihodi od privatizacije mogu komplicirati upravljanje likvidnošću u financijskom sustavu i ugroziti makroekonomsku stabilnost. Da bi se to izbjeglo, entitetske vlade bi trebale deponovati te prihode izvan zemlje ili u CBBiH dok ne dođe vrijeme da se potroše, a njihovo korištenje rasporediti tijekom vremena.

Angažiranje privatnog sektora u izgradnji cesta bi trebalo ohrabriti, ali to nosi i rizike. Koncesije i partnerstvo između javnog i privatnog sektora su dobar način poboljšavanja putne infrastrukture korištenjem resursa iz privatnog sektora. Ali ovi sporazumi mogu rezultirati značajnim budućim financijskim obvezama za vladu. Mi preporučujemo oprez i —kao i drugdje u regiji—spremni smo pomoći Bosni i Hercegovini sa našom tehničkom ekspertizom u izgradnji odgovarajućeg računovodstvenog i institucionalnog okvira za partnerstva između javnog i privatnog sektora.

Fiskalna politika neće postići svoje ciljeve ako se institucije i upravljanje ne poboljšaju. Fiskalne institucije u Bosni i Hercegovini su rascjepkane i ne promoviraju politiku koordinacije. Zakoni o zaduživanju, dugu i garancijama su dobrodošli kao korak naprijed, ali postoji veliki dio nezavršenog posla u toj oblasti.

• Osigurati čvrste zakonske osnove za Fiskalno vijeće. Usvajanje nacrta zakona izgleda da je odloženo proceduralnim nesporazumima. Pozivamo vlade da riješe nedostatke nacrta (proširiti definiciju primarnog balansa radi uključenja kapitalnih rashoda i pooštriti kazne u slučaju nepoštivanja), razriješiti proceduralna pitanja, i usvojiti zakon što je prije moguće.
• Postići sporazum o formuli za raspodjelu prihoda koja uvažava tri načela koja je predložio Predsjedatelj  Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje: jednostavnost, jasnost i pravednost (variranje u poreznim prihodima bi svi trebali podjednako dijeliti). Nedavna odluka OHR-a u vezi udjela u prihodima za Distrikt Brčko nije u skladu sa ovim načelima.

• Zaustaviti širenje vanproračunskih fondova i vanproračunskih agencija. Planovi entitetskih vlada da prošire postojeće ili osnuju nove fondove ili agencije van proračuna bi smanjili transparentnost i odgovornost u njihovom poslovanju, kao i kontrolu vlade nad upotrebom novca poreznih obveznika. U svakom slučaju, aktivnosti tih agencija bi se trebale uključiti u statistiku općeg vladinog sektora.

Ojačati financijsku održivost

Iako tempo ekspanzije kredita sam po sebi nije posebno zabrinjavajući, neki aspekti ovog fenomena zaslužuju veću pažnju odgovornih za donošenje politika.
Proširenje registra kredita na fizičke osobe za svaku pohvalu. Ali pod pritiskom konkurencije, poslovne banke se mogu izložiti većem kreditnom riziku. Iako još uvijek izgleda da je rizik relativno nizak, postoje visoke koncentracije istog u nekim bankama. činjenica da se neke velike banke više puta novčano kažnjavaju za kršenje prudencijalnih pravila također sugerira da su kazne preniske. Štaviše, tekući propisi stvaraju pristrasnost u korist banaka koje se zadužuju vani da bi finansirale kreditnu ekspanziju. Da bi se riješila ova pitanja, predlažemo dvjema entitetskim agencijama za superviziju da:

• Pooštre klasifikaciju kredita stavljanjem kredita koji kasne sa otplatom više od 30 dana u kategoriju C, u skladu sa najboljom međunarodnom praksom. Ova mjera bi se trebala uvesti postepeno tokom sljedećih 12-18 mjeseci da bi se osiguralo dovoljno vremena komercijalnim bankama da prilagode svoje poslovanje.

• Povećaju novčane kazne za nepoštivanje prudencijalnih propisa.

• Postupno olakšati uslove za ročnu usklađenost između aktive i pasive banaka da bi se oslabila veza između ekspanzije kredita i inostranog zaduživanja omogućujući bankama da financiraju kreditnu ekspanziju kratkoročnim domaćim depozitima.

Neophodna je jedinstvena agencija za superviziju banaka. Svi u u Bosni i Hercegovini se slažu da je ujedinjene supervizije potrebno za rastući bankarski sistem u zemlji. Jedinstvena, neovisna i efikasna supervizija, bilo u CBBiH ili u posebnoj agenciji, bi ojačala financijski sektor i bila od koristi za ekonomiju u oba entiteta. To bi također omogućilo zaključivanje memoranduma o razumijevanju sa ključnim inozemnim supervizorima.
No, poput drugih mjera ekonomske politike, i ova odluka je talac domaće politike. Mi pozivamo organe vlasti da razmotre ovo pitanje primarno sa tehničkog i ekonomskog aspekta. Kako smo naveli u zaključku prošlogodišnjih konzultacija po člaknu IV, mi ćemo nastaviti pružati pomoć koja je potrebna da bi se načinio napredak u ovoj oblasti.

Sve dok nadzor nad bankarskim sustavom ne bude ujedinjen, mi apeliramo na CBBiH da preuzme aktivniju ulogu u smislu koordinacije supervizije banaka. CBBiH, uz pomoć MMF i Europske centralne banke, poboljšava svoje mehanizme monitoringa i analize financijskog sektora. Zajedno sa supervizorima, trebala bi uspostaviti sustavni način razmjene informacija i organizirati redovan dijalog na razini odgovornih dužnosnika. Također, CBBiH bi treba   koristiti ove poboljšane analitičke kapacitete, kao i svoje ovlasti, da bi obavještavala tijela vlasti, banke i javnost o pitanjima financijske stabilnosti. Mada su ovi koraci neophodni, oni ne eliminiraju potrebu za jedinstvenom supervizijom banaka.

Dovršiti stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora

Nekoliko posljednjih godina došlo je do značajnog ekonomskog približavanja između dva entiteta ali postoji vrlo malo stvarne integracije. Ekonomija u RS je općenito dostigla nivo Federacije u smislu prihoda po glavi stanovnika, cijena za osnovne robe, i plaća. Dok je ovo približavanje jedan prirodan tijek dogadjaja, ipak, samo mali broj znakova ukazuje na ekonomsku integraciju između dva Entiteta, pa čak i između kantona u Federaciji. Mobilnost radne snage je vrlo ograničena, što dovodi do postojanih različitih stopa nezaposlenosti među regijama, a tu su i bezbrojne regulatorne i administrativne barijere koje spriječavaju mobilnost poduzeća i usluga širom zemlje. Ovo ne samo da obnavlja razlike između regija već i koči razvoj zemlje u cjelini.
Da bi se situacija popravila, tijela vlasti bi trebali:

• Harmonizirati poreze na dobit preduzeća i poreze na prihod građana. Porez na dobit poduzeća je 10 procenata u RS a 30 procenata u Federaciji, porezna osnovica je različita. Ovo otežava poslovanje u oba entiteta.

• Harmonizirati osnovicu za doprinose na plaće koje plaćaju poslodavci te strogo nadzirati poštivanje tih odredbi u oba entiteta.

• Olakšati mobilnost radne snage time što će: (1) usvojiti amandmane na zakone o radu kako bi se zaustavila akumulacija potraživanja po osnovu plaća u slučajevima gdje radnici nisu efektivno zaposleni od strane preduzeća, te kako bi se omogućilo radnicima da promjene poslodavca bez prvobitnog poravnanja postojećih potraživanja; i (2) harmonizirati i osigurati prenosivost mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. U tijeku ovog procesa, treba provesti reformu kako penzionog tako i zdravstvenog sustava kako bi se osigurala dugoročna održivost istih.

• Poboljšati poslovni ambijent time što će pojednostaviti procedure za dobijanje dozvola, smanjiti regulatorna opterećenja, i pojednostaviti inspekcijski rad. Ovo je glavna prepreka razvoju privatnog sektora i otvaranju novih radnih mjesta, koja potiskuje poslovne aktivnosti u neformalni sektor. RS je već počela ostvarivati napredak u ovoj oblasti uz pomoć USAID-a.

• Harmonizirati zakone o vrijednosnim papirima   i poduzećima, kako bi se olakšala mobilnost kapitala i razvoj tržišta kapitala.


* * * * *

Noviji pozitivni ekonomski trendovi govore u prilog žilavosti privatnog sektora u Bosni i Hercegovini. Kako bi se održao ovaj razvoj te kako bi se pomoglo da privreda ostvari svoj puni potencijal, oni koji odlučuju o politikama bi trebali iskoristiti svoj novi mandat koji su dobili od birača i započeti sa rješavnjem neusklađenosti i slabosti u javnom sektoru. Gore navedene smjernice bi mogle predstavljati osnovu za ekonomski program vlada.

Sarajevo, 22. maj 2007.godine


INTERNATIONAL MONETARY FUND

BOSNIA AND HERZEGOVINA

2007 Article IV Consultation

Preliminary Conclusions

The economy performed strongly in 2006. Real GDP growth is estimated at 6 percent. Prices surged following the introduction of the VAT, bringing average annual inflation to 7½ percent last year, but underlying price pressures were low and inflation returned to an annual rate of about 1 percent in early 2007. The VAT yielded high revenues—a large part of which was one-off—leading to a consolidated general government surplus (including foreign-financed projects) of 3 percent of GDP. And although problems with statistics preclude an accurate assessment, strong export growth and subdued imports reduced the external current account deficit last year to an estimated 11 12 percent of GDP.

This strong performance reflected a benign external environment and the effects of past economic reforms. Growth in Bosnia & Herzegovina’s trading partners was strong, creating opportunities for exports. World prices of metals—a key export—rose further. Low world interest rates facilitated the financing of the current account deficit. Industrial production and exports of key products, such as steel and alumina, benefited from past privatization and foreign investment in these sectors. And the successful introduction and administration of the VAT led to the good fiscal outcome.

Economic performance in 2007 will continue to be good, but some long-standing weaknesses of the economy of Bosnia & Herzegovina will re-surface. The international economic environment is projected to remain favorable. Inflation pressures will remain contained and the recent growth will continue for the third year in a row, although the composition of growth will be different: exports, though still strong, will slow down, while domestic consumption and investment will rise. In contrast to these positive trends:

• The external current account deficit is likely to widen somewhat this year, as higher consumption and investment will translate into higher imports, as is already evident in the data for the first four months.
• Economic growth is not likely to make a significant dent in unemployment and will not benefit all sectors and regions of the country equally. In particular, because labor mobility is limited, unemployment in depressed areas is likely to remain high.
• The government’s failure to resist spending pressures will be reflected in a sharp deterioration of the government balance. The one-off effects of the VAT will disappear while the bill for populist pre-election spending increases—most notably by the Federation and cantonal governments—will come due this year. Therefore, as we had warned at the time of the 2006 Article IV consultation, unless bold measures are taken to control spending, the accumulated surpluses from 2006 will evaporate and the general government will register a deficit of 1 1½ percent of GDP in 2007.
Now is the time to start addressing these long-standing weaknesses, while the external environment is still positive and growth continues to be strong. Last year, this opportunity was missed because of the elections and the absorption of decision-makers with domestic politics. But the new governments have a fresh mandate and a long time horizon and should not let this opportunity slip again.

Improving statistical data is a prerequisite for successful economic management. Cooperation among statistical agencies and other data providers is inadequate. In the long run, the answer lies in unifying the separate agencies. In the meantime, the coordinating role of the Statistical Council should be strengthened and the managements of the three agencies should enhance cooperation. Improvements in national accounts and price statistics, under preparation for some time now, should be implemented as quickly as possible. Despite some progress, major problems in the timeliness and coverage of general government statistics persist. There has been very little progress in the area of balance of payments statistics, and we again urge the CBBH to improve these data, particularly for remittances.

Put order in the public finances

Fiscal policy is the only macroeconomic policy instrument under the currency board. During our discussions, it became clear that many of our counterparts see the budget mainly as an instrument for pursuing the government’s social goals. The budget is, of course, all this, but it is also a macroeconomic policy tool—indeed the only such tool available to Bosnia & Herzegovina. And given the high external current account deficit, fiscal policy should be primarily aimed at ensuring macroeconomic stability.

• In the rest of this year, the governments should act urgently to minimize the deterioration in the general government balance from 2006. This would require (1) both Entities to stick to the spending plans in their original budgets; and (2) the Federation government to take measures to offset the deficits likely to arise in cantonal budgets, which could amount to KM 130 million. We support the consolidation of the various laws dealing with demobilized soldiers’ and veterans’ benefits in the Federation, but this may not be sufficient to yield the required savings.
• The general government should maintain a balance over the medium term. Keeping a balanced budget (including foreign financed investment projects) while reducing the tax burden and making room for priority infrastructure investment will require significant cuts in expenditures at all levels of government. There is ample scope for savings in social transfers, public administration, and subsidies, as identified in the recent World Bank Public Expenditure Review.
• Maintaining a prudent fiscal position will be all the more difficult if the VAT revenue is eroded.
• The terms of settling domestic claims against the government should be consistent with fiscal sustainability. The proposed amendments to the law dealing with frozen foreign currency deposits should be rejected, the verification process accelerated, and the potential liability from enforceable judgments assessed. And a law on restitution should be adopted to limit financial compensation in line with the budget’s long-term ability to pay.
Privatization receipts are both an opportunity and a challenge. The RS and—hopefully soon—the Federation will receive large amounts of privatization revenue. These funds should be used for the long-term benefit of the economy. Both Entity governments assured us they do not intend to use them to finance current spending. What should they use them for?

• The first best would be to use them to finance the introduction of fully-funded pension pillars, as planned in the RS.
• Using them for investment in infrastructure is a second best option and has risks: it is not clear that the Entities have the administrative capacity to ensure that these funds are invested wisely.
• Using them to finance private business development in “strategic sectors” is not a good option: if the business environment is improved, the private sector should be able to accomplish this without government support; if not, government support will make little difference and the money will be wasted.
In addition, sizeable privatization revenue may complicate liquidity management in the financial system and jeopardize macroeconomic stability. To avoid this, the Entity governments should deposit these receipts abroad or with the CBBH until it is time to spend them, and spread out their use over time.

Private sector involvement in road building should be encouraged but has risks. Concessions and public-private partnerships are a good way to improve the road infrastructure utilizing private sector resources. But these agreements can result in significant future liabilities for the government. We recommend caution and—as elsewhere in the region—are ready to assist Bosnia & Herzegovina with our technical expertise in building the appropriate accounting and institutional framework for public-private partnerships.

Fiscal policy will not achieve its goals unless institutions and management are improved. Fiscal institutions in Bosnia & Herzegovina are fragmented and do not promote policy coordination. The laws on government debt and borrowing are a welcome step forward, but there is major unfinished business in this area.

• Provide a firm legal basis for the Fiscal Council. Adoption of the draft law seems to be delayed by procedural disagreements. We urge the governments to address the shortcomings of the draft (expand the definition of the primary balance to cover capital spending, and strengthen the penalties in case of noncompliance), resolve procedural issues, and adopt the law as quickly as possible.
• Agree on a revenue allocation formula that respects the three principles put forward by the Chairman of the Governing Board of the Indirect Tax Authority: simplicity, clarity, and fairness (upside and downside fluctuations in tax revenue should be shared equally by all). The recent OHR decision on the revenue share of the District of Brcko is not consistent with these principles.
• Stop the proliferation of extra-budgetary funds and off-budget agencies. Entity governments’ plans to expand or create new funds or agencies off-budget would reduce the transparency and accountability of these operations, as well as the government’s control over the use of taxpayers’ money. In any event, the activities of these agencies should be included in the statistics of the general government sector.

Strengthen financial stability

While the pace of credit expansion per se is not a major concern, certain aspects of this phenomenon need the close attention of policy-makers. The extension of the credit registry to individuals is a welcome step. But under the pressure of competition, commercial banks may be taking on higher credit risk. While this risk still appears to be relatively small, it may be concentrated in some banks. The fact that some large banks are repeatedly fined for violations of prudential rules also suggests that the fines are too low. Moreover, current regulations create a bias in favor of bank borrowing from abroad to finance credit expansion. To address these concerns, we recommend the two Entity supervisory agencies to:

• Tighten loan classification by moving loans with payments overdue more than 30 days to category C, in line with best international practice. This measure should be introduced gradually over the next 12-18 months to provide sufficient time to commercial banks to adjust their practices.
• Raise the fines for noncompliance with prudential regulations.
• Relax gradually the maturity matching requirement between banks’ assets and liabilities in order to weaken the link between credit expansion and foreign borrowing by allowing banks to finance the former with shorter-term domestic deposits.
A unified bank supervision agency is necessary. No-one in Bosnia & Herzegovina disagrees with the principle that unifying supervision is needed for what is increasingly a country-wide banking system. A single, independent, and effective supervisor, either at the CBBH or in a separate agency, would strengthen the financial sector and benefit the economy of each Entity. It would also allow the conclusion of Memoranda of Understanding with key foreign supervisors. But like other economic policy measures, this decision is hostage to domestic politics. We urge the authorities to consider this issue primarily on technical and economic grounds. As we noted at the conclusion of last year’s Article IV consultation, we will continue providing assistance as needed to make progress in this area.

Until supervision is unified, we encourage the CBBH to play a more active role in coordinating supervision. The CBBH, with assistance from the IMF and the European Central Bank, is upgrading its monitoring and analysis of the financial sector. Together with the supervisors, it should set up a systematic way to share information and establish regular dialogue at a senior level. It should also use this upgraded analytical capacity, as well as its authority, to inform the authorities, the banks, and the public about issues of financial stability. While these steps are necessary, they do not remove the need for unified bank supervision.
Complete the creation of a single economic space

The last few years have seen significant economic convergence between the two Entities but little real integration. The economy of the RS has broadly caught up with that of the Federation in terms of income per capita, prices for basic goods, and wages. While this convergence is a natural development, there are few signs of economic integration between the two Entities, and even across the cantons of the Federation. Labor mobility is very limited, leading to persistent unemployment differentials between regions, and there is a myriad of regulatory and administrative barriers to the mobility of companies and services across the country. This not only perpetuates the differences between regions but also holds back the development of the country as a whole. To redress this, the authorities should:

• Harmonize corporate and personal income taxes. Corporate income taxes are 10 percent in the RS but 30 percent in the Federation, and the tax base is different. This makes it hard to do business in both Entities.
• Harmonize the base for employers’ contributions on wages and enforce vigorously compliance in both Entities.
• Facilitate labor mobility by (1) amending labor legislation to stop the accumulation of wage claims in cases where workers are not effectively employed by the company and allow workers to switch employers without first having to settle existing claims; and (2) harmonizing and ensuring the portability of pension and health benefits. In the process, reform the pension and health systems to ensure their long-term viability.
• Improve the business environment by streamlining the processes for obtaining permits, reducing the regulatory burden, and simplifying inspections. This is a major obstacle to private sector development and job creation, and pushes activity into the informal sector. The RS has started making progress in this area assisted by USAID.
• Harmonize the laws on securities and companies to facilitate capital mobility and capital market development.
* * * * *

The recent positive economic trends highlight the resilience of the private sector in Bosnia & Herzegovina. To sustain this development and help the economy realize its full potential, policy-makers should take advantage of their new mandate from the electorate to start addressing the imbalances and inefficiencies in the public sector. The policies outlined above could form the basis of the governments’ economic program.

Sarajevo, 22 May 2007

 

Parafiran Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izmedju BiH i Jordana

Priopćenja ( 24.05.2007 )

 

Voditelji  timova Bosne i Hercegovine i Hašemitske Kraljevine Jordan za pregovore o zaključivanju Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprečavanju utaje poreza u odnosu na poreze na dohodak zamjenik ministra financija i trezora Bosne i Hercegovine Fuad Kasumović i direktor Direkcije pravnih poslova u Ministarstvu finansija Hašemitske Kraljevine Jordan Abed Al-Haleem Al-Daradekh u Sarajevu parafirali su usuglašeni tekst Sporazuma između dviju zemalja.

Svečanost  potpisivanja Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Hašemitske Kraljevine Jordan očekuje se krajem lipnja, tijekom službenog posjeta članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine Hašemitskoj Kraljevini Jordan, a poslije obavljenih lokalnih procedura u obje zemlje.

Stupanjem na snagu ovog Sporazuma, stvorit će se uslovi za priliv kapitala, investiranje i veću privrednu suradnju te se olakšava poslovanje kompanija i fizičkih osoba, koje posluju u Bosni i Hercegovini i Hašemitskoj Kraljevini Jordanu./kraj

O deviznom poslovanju u BiH -12. sjednica VMBiH

Priopćenja ( 31.05.2007 )

 

Vijeće ministara BiH prihvatilo je inicijativu Ministarstva financija i trezora za vođenje pregovora radi zaključivanja Druge dopune Ugovora o kreditu i financiranju od 23.11.2004. – KFW.

Vijeće ministara BiH upoznalo se sa zaključkom Povjerenstva za financije i proračun Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH o Prijedlogu zakona o okviru deviznog poslovanja u Bosni i Hercegovini, a kojim je Ministarstvu financija i trezora odobren rok od 30 dana da s entitetskim ministarstvima, odnosno vladama učini dodatni napor na usuglašavnaju Prijedloga zakona o okviru deviznog poslovanja u BiH.

Vijeće ministara BiH upoznalo se sa zaključkom Povjerenstva za vanjske poslove Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u vezi dostave detaljne strukture projektne zaduženosti BiH i liste kreditnih sporazuma i ugovora o zaduženju BiH iz raznih oblasti koji su potpisani, ali ne i ratificirani. Zaduženo je Ministarstvo finacija i trezora BiH i Ministarstvo vanjskih poslova BiH da, u saradnji s nadležnim ministarstvima, provede aktivnosti za realiziranje ovog zaključka.

Utvrđeni Prijedlozi sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja BiH s Grčkom, Malezijom, Jordanom, Španjolskom i češkom

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Grčke o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i imovinu.
Utvrđen je Prijedlog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Malezije o izbjegavanju  dvostrukog oporezivanja i sprečavanja utaje poreza u odnosu na poreze na dohodak.
Ministri su utvrdili Prijedlog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Vlade Hašemitske Kraljevine Jordan o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprečavanja utaje poreza u odnosu na poreze na dohodak.
Utvrđen je Prijedlog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Španjolske o  izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprečavanja fiskalne utaje u odnosu na poreze  na dohodak i imovinu.
Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma između Bosne i Hercegovine i  češke Republike o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprečavanja utaje poreza u odnosu na poreze na dohodak i imovinu.
Predlagač, Ministarstvo financija i trezora, uputit će pojedinačne prijedloge sporazuma  Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za njihovog potpisnika predložen je ministar Dragan Vrankić./kraj
- Služba  za informiranje Vijeća ministara BiH 

O ratifikaciji međunarodnih ugovora-11.sjednica VMBiH

Priopćenja ( 24.05.2007 )
 

Vijeće ministara BiH, na sjednici   utvrdilo pojedinačne prijedloge odluka o ratifikaciji međunarodnih ugovora: -Prijedlog odluke o ratifikaciji Kreditnog sporazuma između Bosne i Hercegovine, koju zastupa Ministarstvo financija i trezora i Bank Austria Creditanstalt AG – Projekt vodoopskrbe  Brčko Distrikta -Prijedlog odluke o ratifikaciji Drugog dodatnog protokola uz Europsku konvenciju o pravnoj pomoći - Prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih Arapskih Emirata o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i imovinu.Ministarstvo vanjskih poslova uputit će pojedinačne prijedloge odluka Predsjedništvu BiH u dalju proceduru.

Razmotren je Zahtjev za davanje mišljenja na Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost čiji je predlagatelj poslanik Jerko Ivanković-Lijanović i zadužilo Ministarstvo financija i trezora da pripremi i Vijeću ministara BiH dostavi traženo mišljenje./ kraj- Služba  za informiranje Vijeća ministara BiH 

Potpisan Sporazum o financiranju BiH i Međunarodne asocijacije za razvoj IDA

Priopćenja ( 05.06.2007 )

 

Ministar financija i trezora i zamjenik pedsjedatelja Vijeća ministara BiH Dragan Vrankić i vršitelj dužnosti voditelja Ureda Svjetske banke za BiH Toby Linden potpisali su u Sarajevu, Sporazum o financiranju između Bosne i Hercegovine i Međunarodne asocijacije za razvoj IDA – Dodatno financiranje za Projekt razvoja zajednica.

Projektne sporazume između Međunarodne asocijacije za razvoj IDA i Federacije BiH odnosno Republike Srpske potpisali su predsjednici entiteta - Borjana Krišto i Milan Jelić.
Ukupni iznos kredita je šest milijuna američkih dolara, od čega je pet milijuna (ekvivalent 3,4 milijuna SDR) IDA kredita dok će jedan milijun osigurati entitetske vlade srazmjerno alokaciji kreditnih sredstava ( Federacija 60 % a RS 40 %.). Rok otplate kredita je 20 godina, uključujući 10 godina grace perioda, a projekat treba biti realiziran do 31. avgusta 2008. godine.
Projekat razvoja lokalnih zajednica, od 26. juna 2001. godine do danas iznosio je 15 milijuna te domaće sufinanciranje u iznosu od 2,6 milijuna US dolara

Zahvalivši Svjetskoj banci na podršci ministar Vrankić je kazao da je primarni cilj Projekta unaprijeđenje osnovnih usluga putem ulaganja u socijalno orijentirane projekte lokalne infrastrukture i usluga u manje razvijenim općinama u BiH. Naglasio je kako je do sada financirano preko 88 siromašnih općina u BiH i obuhvaćeno preko 1,3 milijuna korisnika ( 334.900 domaćinstava) ili 25 % stanovništva zemlje u navedenim područjima..Dodao je da očekuje kako će nastavkom ulaganja biti poboljšane osnovne usluge za oko još 200.000 korisnika./kraj